Page 189 - Zbornik 39

39/2016 TRADICIONALNI VEZ PRIKAZAN NA.. 189

Svi od navedenih vezova prisutni su na izloženim eksponatima u Muzeju.
Svaka od navedenih vrsta veza imala je svoju vrijednost i ulogu u domaćoj radino-
sti i narodnom folkloru.
Za vezenje se koristio i drugi materijal od navedenog poput raznobojnih
šljokica i dr., a sam vez se izvodio na površini materijala ili uzdignutog preko neke
podloge, kao i uklanjanjem niti iz same osnove i njihovim povezivanjem, čime se
mijenjala tekstura samog tkanja kao i apliciranjem materijala druge vrste ili boje
na datu podlogu.
Pored vrste konca za vezenje su bitne igle, njihova debljina i veličina. Tan-
ke igle su se koristile za vez na finim podlogama, a deblje za grube podloge. Za
zlatovez, odnosno vezenje sa skupocjenim nitima, ušica igle nije bila dugačka kao
kod ostalih vezova već okrugla da se nit u njoj ne bi pomjerala i da ne bi dolazilo
do trenja i tanjenja niti.
Na tekstilu je bitnu ulogu igrala boja u prikazu likovnih izraza na njemu do-
čaranih vezom sa najvećim vizuelnim dejstvom. Svaka boja imala je svoju ulogu i
dejstvo na onog koji je posmatrao.
Tradicionalni vez je vijekovima bio tražen u narodu, naročito zlatovez. Me-
đutim, u svijetu je došlo do velikog preokreta u drugoj polovini XIX vijeka po-
javom mašine za vez (1854. god.) čijom upotrebom se sve više potiskivao ručni
vez. Razvoj industrijalizacije se u mnogo čemu negativno odrazio na tradicionalnu
kulturu, došlo je do gašenja mnogih starih zanata.
U Novom Pazaru je početkom XX vijeka počela masovnija mašinska pro-
izvodnja veza, a sve manja potražnja terzijskih usluga, što je dovelo do gašenja
terzijskog zanata i naglog opadanja umjetničkog kvaliteta veza. Tradicionalni vez,
a i ostali ručni radovi sve više su potiskivani industrijskom proizvodnjom.

O ekspoziciji rukotvorina u Muzeju „Ras” Novi Pazar

Muzej „Ras” Novi Pazar je aktivan u savremenim nastojanjima očuvanja i
njegovanja tradicije, primjenjujući je u aktuelnim procesima oživlјavanja bezmalo
izobičajenih narodnih umijeća. U takvim programima tradicionalni tekstil i vez
imaju istaknuto mjesto. Rukotvorine, naročito ukrašene tradicionalnim vezom, na-
ilaze na veliko interesovanje i oduševlјenje posjetilaca.
Ipak, najveću pažnju posjetilaca svakako privlače proizvodi terzija, koji su
izrađivali nošnju od različitog materijala: kadife, čohe, atlasa, svile, svilenog bro-
kata, somota, a ukrašavali klobodanom i svilenom bikmom (bućmom), kao i svile-
nim koncem i gajtanima. Vještinom izrade, ljepotom i bogatstvom zlatoveza izdva-
jaju se primjerci misiraba, odnosno jeleka na koje su prišivani “čepken” rukavi. Tu
su i miltani, čiji naziv potječe od perzijske riječi “nimet”, kojom se označava kratak
halјetak do struka sa dugim i uskim rukavima, koji su u donjem dijelu otvoreni. Ovi
miltani su rađeni od čohe različitih boja i bogato su ukrašeni zlatovezom. Jeleci su