Page 7 - Jezik i pismo

Međutim tadašnja intelektualna elita u Istanbulu, ali i drugim dijelovima Osmanskog carstva,

pored turskog, odnosno osmanskog jezika, poznavala je i arapski i perzijski jezik. Postoje i
razmišljanja da je najprije sastavljen dvojezični arapsko-perzijski rječnik, a da je kasnijim
osvajanjem Balkana dodat još grčki, a zatim srpski jezik. Ova četvorojezična varijanta je nastala
nakon osvajanja Balkana i pada Grčke, a najvjerovatnije je za učenje balkanskih jezika prvobitno
služila sultanu Mehmedu Fatihu.
Ako usporedimo ova dva rukopisna rječnika dolazimo do konstatacije da je arapski tekst kod
oba rječnika identičan, a u prevodima na naš jezik postoje izvjesne razlike. Za autora, odnosno
prevodioca na srpski jezik, gotovo se sa sigurnošću može reći da je pravoslavni sveštenik koji je
poznavao crkvenoslovenski jezik. Na ovo nas upućuje i prijevod pojedinih arapskih riječi, pa na

primjer arapsku riječ „mesdžid” (ar. masğid) prevodi kao „crkva”, iako se tačno zna da mesdžid
označava muslimansku bogomolju. Upotreba termina prorok, koji se odnosi na poslanika
Muhammeda, s.a.w.s, u tekstu rječnika na srpskom jeziku nas također upućuje na isti zaključak.
Iz ovih nekoliko podataka, kada su dva rukopisna rječnika u pitanju, može se izvući zaključak
da je prvo sastavljen rječnik čija je varijanta našeg jezika ispisana ekavicom, odnosno Rječnik 4750, i
da je taj prijevod urađen na prostoru Srbije, a zatim, osvajanjem Bosne 1482. godine, nastala je
ijekavska varijanta odnosno Rječnik 4749, i da je ovaj prijevod nastao na prostoru Bosne. Dok je kod

Rječnika 4750 tekst na srpskom jeziku blizak crkvenoslovenskoj terminologiji, jezik kod Rječnika
4749 je bosanski, ijekaviziran je, može se lakše razumjeti i dosta je bliži našem današnjem jeziku.
Rječnici su sastavljeni u formi razgovora, pitanja i odgovora, o temama iz različitih sfera
ljudskog života. Tekst počinje zahvalom Bogu, nastavlja uvođenjem u tekst i sadržaj knjige u kom
se komunikacija odvija najčešće preko kratkih i jasnih rečenica kako bi se iz njih mogle lahko
izdvojiti riječi i prevesti njihovo bukvalno značenje nezavisno od ostatka teksta. Većina teksta je
kroz pitanja i odgovore da bi se ista riječ ponovila i zapisala više puta. Teme kojima se rječnici bave
su dosta raznolike, od Boga, čovjeka, preko trgovine, škole, pisanja, jela, porodice, Kur'ana,
vjerskih obreda, sticanja znanja i slično. U jednom dijelu, na tri strane, prevode se doslovno riječi

sa arapskog na ostala tri jezika. I ovaj dio knjige je uklopljen u konverzaciju dvije osobe gdje jedna
diktira, a druga piše riječi po diktatu.
U nastavku ćemo predstaviti faksimile prve četiri kao i posljednje četiri strane oba rječnika (4749
i 4750) , uz latiničnu transkripciju teksta rukopisa na srpskom jeziku i prijevod na današnji jezik.

1. Neka je mir i spas Božiji na njega.
2. Transliteraciju oba rječnika autor ovog kataloga je uradio na osnovu njihovih digitaliziranih snimaka koji su u toj formi dostupni
korisnicima biblioteke džamije Sulejmanije.
7